Selasa, 11 Juni 2019

Koding button Delphi 7 Login Cancel simpan Edit Hamos

Koding button

 Delphi7 Login  Cancel simpan  Edit Hamos 



Kodin button Login
procedure TForm1.BitBtn1Click(Sender: TObject);
begin
if(edit1.Text ='admin') and (edit2.Text ='admin')then
begin
form1.Hide;
form2.show;
end
else
begin
showmessage('User atau Password anda salah')

end

Kodin button Cancel
procedure TForm1.BitBtn2Click(Sender: TObject);
begin
close;
end;
end.

Kodin button simpan
procedure TForm3.BitBtn1Click(Sender: TObject);
begin
ADOQuery1.Append;
ADOQuery1.FieldByName('naran').AsString:=Edit1.Text;
ADOQuery1.FieldByName('fatin_moris').AsString:=Edit2.Text;
ADOQuery1.FieldByName('data_moris').AsString:=Edit3.Text;
ADOQuery1.FieldByName('hela_fatin').AsString:=edit4.Text;
ADOQuery1.FieldByName('sexo').AsString:=combobox1.Text;
ADOQuery1.FieldByName('telefone').AsString:=edit5.Text;
ADOQuery1.Post;
end;

kodin button Edit
procedure TForm3.BitBtn2Click(Sender: TObject);
begin
ADOQuery1.Edit;
edit1.Focused;
edit1.Text:=ADOQuery1['naran'];
edit2.Text:=ADOQuery1['fatin_moris'];
edit3.Text:=ADOQuery1['data_moris'];
edit4.Text:=ADOQuery1['hela_fatin'];
combobox1.Text:=ADOQuery1['sexo'];
edit5.Text:=ADOQuery1['telefone'];
ADOQuery1.Refresh;
end;

Kodin button Hamos
procedure TForm3.BitBtn3Click(Sender: TObject);
begin
ADOQuery1.Delete;
edit1.Text:='';
edit2.Text:='';
edit3.Text:='';
edit4.Text:='';
combobox1.Text:='';
edit5.Text:='';
end;

Koding Foxpro Button Rai Modifika Hamos Sai

Koding Foxpro Button Rai Modifika Hamos Sai


Listing Rai
SELECT dados
SET ORDER TO tag nim
APPEND blank
Replace nim WITH thisform.text1.Value
Replace nama WITH thisform.text2.Value
Replace clase WITH thisform.text3.Value
replace agama WITH thisform.combo1.value
thisform.Refresh()
thisform.grid1.Refresh()

Listing  Modifika
SELECT dados
SET ORDER TO tag nim
Replace nim WITH thisform.text1.Value
Replace nama WITH thisform.text2.Value
Replace clase WITH thisform.text3.Value
replace agama WITH thisform.combo1.value
thisform.Refresh()
thisform.grid1.Refresh()

Listing Hamos
IF EMPTY(thisform.text1.Value)
MESSAGEBOX("Entre ID neebe maka atu hamoos.",64+0,"Konfirma")
thisform.Grid1.Click()
ELSE
cek=ALLTRIM(thisform.text1.Value)
SELECT dados
SET ORDER TO tag nim
SEEK cek
IF FOUND()
IF 6=MESSAGEBOX("Hamos Dadus : "+ALLTRIM(nim)+" Husi Base de Dadus??",4+32,"KONFIRMA") then
DELETE FOR nim=ALLTRIM(thisform.text1.Value)
SET DELETED on
thisform.grid1.Refresh()
**hamoos dados iha forma**
THISFORM.text1.Value = ""
THISFORM.text2.Value = ""
THISFORM.text3.Value =""
THISFORM.combo1.Value = ""
ENDIF
ENDIF
ENDIF

Listing Sai
vtanya=MESSAGEBOX("Hakarak Sai Husi Form Ne'e...?",4+64,"Informsaun")
IF vtanya=6
thisform.Release
else)
MESSAGEBOX("La Jadi Sai Broooooo....!",4+32)
Endif

Sabtu, 08 Juni 2019

Historia Kona ba Komputador

Historia Kona ba Komputador
Resultado de imagem para Generasi komputadorResultado de imagem para Generasi komputadorResultado de imagem para Generasi komputadorResultado de imagem para Generasi komputador




Saida mak komputador?
Hori uluk kedas, prosesamentu dadus ema halo ona. Ema komesa deskobre ona ekipamentu mekĂ¡niku no eletrĂ³niku atu hodi ajuda ema atu sura no halo prosesamentu dadus atu hetan resultadu lalais liu. Komputador hotuhotu ne'ebe mak ita kaer no haree agora mak hanesan evolusaun ida ne'ebe mak naruk tebes husi deskobrimentu ekipamentu mekĂ¡niku no eletrĂ³niku husi ema sira uluk ninian.

Komputador agora dadaun iha kapasidade ne'ebe mak la'os deit atu sura hanesan matemĂ¡tika baibain, maibe bele uja atu hodi halo tan servicu seluk ne'ebe kompleksu liu tan.

Istoria komputador tuir perĂ­odu ninian :
- MĂ¡kina sura tradisional no kalkulador mekĂ¡nika.
- Komputador jerasaun dahuluk
- Komputador jerasaun daruak
- Komputador jerasaun datoluk
- Komputador jerasaun dahaat
- Komputador jerasaun dalimak

1. Jerasaun komputador dahuluk (1946-1959).

Ho akontesimentu funu mundiĂ¡l daruak, nasaun sira ne'ebe mak involve iha funu ida ne'e esforsu an atu dezenvolve potensia ne'ebe mak komputador iha. 
Ho ida ne'e aumenta orsamentu para atu dezenvolve komputador no atu aselera progresu komputador nian.

(1) Colassus
(2) Mark I
(3) ENIAC
(4) EDVAC
(5) UNIVAC I

KaraterĂ­stika komputador jerasaun dahuluk nian mak hanesan tuir mai ne'e :
·                     Uja tubu vĂ¡kuu/Vacuum tube (komputador iha tempu ne'eba ho tamaño bo'ot deit)
·                     Uja cilindro magnĂ©tiko/magnetic cylinderatu salva ka rai dadus.
·                     Instrusaun operasaun halo ho espesĂ­fiku atu halo servisu ruma.
·                     Komputador ida-idak iha kĂ³digu binerne'ebe mak la hanesan ne'ebe mak ita bolu dehan "lian mĂ¡kina" (machine language). Ho ida ne'e susar oituan atu halo programa iha komputador no limite nia velosidade.

2. Jerasaun komputador daruak (1959­ – 1964)

Stretch no LARC.

MĂ¡kina dahuluk ne'ebe mak utiliza teknolojia foun ida ne'e mak hanesan supercomputador. IBM halo supercomputador dahuluk ho naran Stretch, no Sprery­ Rand halo komputador ho naran LARC. Komputador sira ne'e dezenvolve atu uja ba iha laboratĂ³riu enerjia atĂ´mica nian, bele manipula dadus barak, kapasidade ida ne'ebe mak investigador atĂ´mica sira precisa tebes. MĂ¡kina ida ne'e karu no kompleksu tebes ba necesidade komputasaun negĂ³siu ninian.
Iha deit komputador LARC rua mak monta no uja: ida iha Lawrence Radiation Labs iha Livermore, California, no ida seluk iha US Navy Research and Development Center iha Washington D.C. Komputador jerasaun daruak troka "lian mĂ¡kina" (machine language) ba iha "lian montajem" (assembly language). "Lian montajem" (assembly language) mak hanesan lian ida ne'ebe mak uja abreviatura hodi troka kĂ³digu biner.

Iha inicio tinan 1960, komesa mosu komputador jerasaun daruk ne'ebe mak susesu iha Ă¡rea negĂ³siu nian, iha universidade no mĂ³s iha governu. Komputador jerasaun daruka ne'e totalmente uja tranzistĂ³r. Komputador ida ne'e mĂ³s uja komponente sira ne'ebe bele halo asosiadu ho komputador sira agora nian: impresora, salva ka rai iha disko, memoria, sistema operasaun no mĂ³s programa.


KaraterĂ­stika komputador iha jerasaun daruak :
·                     Tamaño ki'ik tamba uja tranzistĂ³r.
·                     Dezenvolvimentu iha memoria nĂºkleu magnĂ©tiku nian hodi ajuda dezenvolvimentu komputador jerasaun daruak ho tamaño ki'ik, lalais, bele ekonomiza enerjia dukĂ© jerasaun dahuluk.
·                     Troka husi lian mĂ¡kina (machine language) ba iha lian montajem (assembly language).
·                     Mosu lian programasaun COBOL no FORTRAN.
 
3. Komputador jerasaun datoluk (1964­ – 1970).

Maski tranzistĂ³r iha buat barak ne'ebe mak diak liu
tubu vĂ¡kuu/Vacuum tubemaibe tranzistĂ³r hamosu manas maka'as tebes, iha potensia bele estraga parte internal komputador ninian. Fatuk quartzo (quartz rock) mak sei halakon problema ida ne'e. Jack Kilby, enjeñeiru ida husi instrumentu Texas ninian, dezenvolve sirkuito integradu (IC : integrated circuit) iha tinan 1958. Sirkuito integradu (IC) halo kombinasaun entre komponente eletrĂ³niku iha disku silĂ­cio (silicon disc) ki'ik ne'ebe mak halo husi raihenek quartzo (quartz sands).


Depois husi ida ne'e, matenek nain sira konsege hatama komponente barak ba iha Ăºniku chip ida ne'ebe mak ita bolu dehan semikonduktor. Resultadu, komputador ho tamaño ki'ik tan deit tamba komponente hothotu hatama iha chip  ida deit. Progresu seluk husi komputador jerasaun datoluk mak uza sistema operasaun (operating system) ne'ebe mak permiti mĂ¡kina hala'o programa oioin ne'ebe mak lahanesan dala ida deit ho programa principal ida ne'ebe mak halo monitorizasaun no koordena ho memoria komputador ninian.

KaraterĂ­stika komputador iha jerasaun datoluk nian: 
·                     Uza sirkuito integradu (IC : integrated circuit).
·                     Tamaño komputador ki'ik.
·                     Uza sistema operasional.

4. Jerasaun komputador dahaat (1979 - agora).

Depois halo tiha sirkuito integradu (IC : integrated circuit), objetivu dezenvolvimentu sai klaru liu tan, mak hanesan: halo ki'ik liu tan sirkuito no komponenti elĂ©triku. Large Scale Integration (LSI), bele karega atus ba atus komponenti eletrĂ³niku iha chip ida nia laran. Iha tinan 1980, Very Large Scale Integration (VLSI), karega rihun ba rihun komponente iha chip Ăºniku ida mesak. Ultra­Large Scale Integration (ULSI) aumenta nĂºmeru ne'e to'o millaun iha chip ida nia laran. Ho kapasidade aumenta komponenti barak iha chip  ida nia laran atu sai chip ida ne'ebe mak ki'ik liu tan, bele haki’ik tan presu no tamaño komputador nian. Ho ida ne'e bele aumenta poder servisu, eficiensia no confiabilidade.

Chip Intel 4004 ne'ebe mak nia produsaun iha tinan 1971, lori progresu ba iha sirkuito integradu (IC : integrated circuit) ne'ebe mak tau komponenti hotu husi komputador nian (unidade central processamento nian (Central Processing Unit), memoria, dan kontrolador input/output) iha chip ida ne'ebe mak ki'ik tebes.

Antes ne'e, IC ema produz para atu halo servisu espesĂ­fiku liu. Maibe agora, bele produz mikroprosesor ida no halo programasaun para atu bele fo satisfeitu ba buat hotu ne'ebe mak ita hakarak. La kleur deit, ekipamentu uma-kain nian mak hanesan microwave oven, televisaun, no kareta ho electronic fuel injection halo ho mikroprosesor.

Ho dezenvolvimentu komputador hanesan ne'e, fo opurtunidade ba ema baibain mĂ³s atu bele uza komputador. Komputador laos deit ona atu uza iha kompaña bo'ot sira ka servisu fatin deit. Iha tinan 1970 nia klaran, montador komputador oferese komputador ba iha pĂºbliku. Komputador sira ne'e mak ita bolu dehan minikomputer, sira fa'an ho pakotesoftware ne'ebe mak fasil ba ema ne'ebe mak foun ba uza komputador. Software  ne'ebe mak koñesidu iha tempo ne'eba mak programa word processing nospreadsheet. Iha inicio tinan 1980, jogo vĂ­deo (Video game) mak hanesan Atari 2600, dada konsumidores sira nian atensaun ba iha komputador ne'ebe mak avansadu no bele halo programa.

Iha tinan 1981, IBM introdĂºs maneira utilizaPersonal Computer (PC) iha uma, servicu fatin no eskola. NĂºmeru PC ne'ebe mak uza aumenta husi unidade millaun 2 iha tinan 1981 sae to'o unidade millaun 5.5 iha tinan 1982. Depois tinan sanulu, millaun 65 PC mak ema uza ona. Komputador kontinua ho nia evolusaun atu sai hanesan komputador ne'ebe mak ho tamaño ki'ik liu, husi komputador ida ne'ebe mak tau iha meja leten (desktop komputer) sai komputador ida ne'ebe mak bele tau iha pasta laran (laptop), iha mĂ³s komputador ne'ebe mak ita bele kaer ho liman (palmtop).

IBM kompete ho Apple Macintosh iha merkadu komputador nian. Apple Macintosh sai koñesidu tamba halo promosaun sistema grĂ¡fiku iha nia komputador, maibe nia kompetitor seluk sei uza komputador ho base texto. Apple Macintosh mĂ³s mak halo promosaun oinsa atu uza "laho"(mouse).

KaraterĂ­stika komputador iha jerasaun dahaat nian:
·                     Uza LSI, VLSI, ULSI.
·                     Uza mikroprosesor.


konesementu kona ba sistema operasaun


KONESEMENTU KONA BA SISTEMA OPERSAUN

SISTEMA OPERATIVU BA KOMPUTADOR
KATEGORIZASAUN BA SISTEMA OPERATIVO WINDOWS

*      Jerasaun Windows (Microsoft Windows)
v  Estrutura Jerasaun Windows :
            1.         Windows 1.0
            2.         Windows 2.0
            3.         Windows 2.1
            4.         Windows 3.0
            5.         Windows NT 3.1
            6.         Windows 95(Windows NT 4.0)
            7.         Windows 98(Windows NT 4.1)
            8.         Windows Me(Windows NT 4.9)
            9.         Windows 2000
            10.       Windows XP
            11.       Windows Server 2008
            12.       Windows 7
            13.       Windows 8
            14.       Windows 10

v  ESPLIKASAUN
§  Windows 1.0
Ă˜  Lansa iha 20 Novembru 1985,
Ă˜  Tau naran “Windows” husi Rowland Hanson, marketing manager Microsoft Corporation,
Ă˜  Iha Versaun dahuluk nian nee halo aumenta de’it nia esforsu ba MS-DOS hodi aumenta Interface(Antarnuka Grafis).

§  Windows 2.0
Ă˜  Lansa iha 9 Dezembru 1987,
Ă˜  Iha Versaun 2.0 ne’e Windows bele atu loke aplikasaun sira ho modelu multitasking,
Ă˜  Uza modu real,
Ă˜  Iha posibilidade atu asesu ba memoria to’o 1 MB.

§  Windows 2.1
Ă˜  Mosu versaun, Windows/286 2.1 no Windows/386 2.1
Ă˜  Sei uza modu real maibe suporta High Memory Area ka HAM
Ă˜  Uza Kernel nebe lao iha modu protejidu(Windows/386 2.1)
Ă˜  Ni abele fo sai janela Windows sira ho modelu cascade(bertumpuk)

§  Windows 3.0
Ă˜  Lansa iha 22 Maio 1990
Ă˜  Iha versaun ne’e mos Microsoft fo koñese  mos fitur Virtual Memory
Ă˜  Bele lao iha modu 3 nia laran
Ă˜  Iha versaun ida-ne’e uza ona kartaun Video Graphics Array(VGA)
Ă˜  Hanesan mos versaun dahuluk nebe mak uza modu protejidu.

§  Windows NT 3.1
Ă˜  Lansa iha 6 Abril 1992
Ă˜  Suporta on aba multimedia
Ă˜  Modu real komesa lakon, uza fali modu protejidu
Ă˜  Komesa uza kernel Hibrida
Ă˜  Komesa uza sistema arkivu NTFS
Ă˜  Mosu Windows 3.11 iha 8 Novembro 1993, hanesan Aprofisionamentu husi Windows 3.1

§  Windows 95(NT 4.0)
Ă˜  Lansa iha 24 Agosto 1995
Ă˜  Komesa koñese teknolojia Plug and Play(PnP)
Ă˜  Uza kernel 32-bit
Ă˜  Uza sistema operasaun DOS nebe halo rasik husi Microsoft
Ă˜  Suporta hardware nebe baze(berbasis) bus (USB)

§  Windows 98(NT 4.1)
Ă˜  Lansa iha 25 Junho 1998
Ă˜  Suporta sistema arkivu FAT32(bele halo partisi liu husi 2BG)
Ă˜  Built-in Internet Explorer
Ă˜  Fo koñese Internet Connection Sharing, nebe hanesan forma ida husi Network Address Translation(NAT), nebe fo autorizasaun ba makina sira iha rede local atu nune’e bele uza rute koneksaun internet hamutuk.

§  Windows ME(NT 4.9)
Ă˜  Lansa iha 14 Setembro 2000
Ă˜  Iha ona fitur System Restore
Ă˜  Iha mos fitur Windows Movie maker
Ă˜  Versaun Windows ikus nebe uza kernel monolithic no laiha Windows Product Activation(WPA)


§  Windows 2000(NT 5.0)
Ă˜  Lansa iha 17 Fevereiro 2000
Ă˜  Active Directory, hanesan modelu redes nebe troka modelu redes NT domain, nebe uza teknolojia standar husi industria, hanesan Domain Name System(DNS), Lightweight Directory Access Protocol(LDAP), no Kerberos atu halo koneksaun entre makina ida ho makina seluk.
Ă˜  Hanesan versaun Windows nebe berbasis kernel NT ikus nebe la presiza halo ativasaun husi user.

§  Windows XP
Ă˜  Lansa iha 25 Outubro 2001
Ă˜  Versaun Windows nebe perfeitu liu kompara ho versaun sira liu ona ne’e, to’o Windows vista lansa
Ă˜  Uza kernel NT 5.1 nebe koñesidu ho ninia estabilizasaun.

§  Windows Server 2003
Ă˜  Lansa iha 25 Abril 2003
Ă˜  Uza ba komputador nebe ho baze servidor, maibe nia fitur balun Microsoft halakon tamba razaun estabilizasaun(kestabilan)
Ă˜  Fitur Seguransa nebe foun, mata dalan”Manage Your Server Wizard” nebe halo simples makina nebe halao ba ne’e, no hasae servisu husi makina ne’e rasik
Ă˜  Uza kernel NT 5.2

§  Windows Vista
Ă˜  Ba negosiu nian, Windows Vista lansa iha 30 Novembro 2006
Ă˜  Ba uma nian, Windows Vista lansa iha 30 Janeiro 2007
Ă˜  Uza kernel NT 6.0
Ă˜  Fo koñese modu nebe limitadu, nebe hanaran User Account Control(UAC), hodi troka filozofia “administrator-by-default” nebe aplika ba Windows XP
Ă˜  Fitur Windows Aero GUI, aplikasi nebe foun(hanesan Windows Calendar, Windows DVD Maker no Game foun hanesan Titans, Mahjong no Puble Place)
Ă˜  Oferese versaun Microsoft Internet Explorer nebe seguru liu, no mos Windows Media Player versaun foun(versaun 11).

§  Windows Home Server
Ă˜  Lansa iha 7 Janeiro 2007
Ă˜  Dezeñu ba User atu uza iha um aka Home Server
Ă˜  Bele halo konfigurasaun no mos halo kontrole uza programa console nebe bele instala ba iha PC kliente
§  Windows Server 2008
Ă˜  Lansa iha 27 Fevereiro 2008
Ă˜  Iha momentu nia dezenvolvimentu, Windows Server iha kode “Windows Server Codenamed Longhorn”
Ă˜  Hari uza seguransa Windows Vista ba dezenvolvimentu husi Windows Server 2003

§  Windows 7
Ă˜  Gerasaun kontinuasaun husi Windows Vista, lansa iha tinan 2010
Ă˜  Koñese ho naran Blackcomb no Vienna

§  Windows 8
Ă˜  Lansa iha 13 Setembro 2011, build 8102(Windows 8 Developer Preview) lansa ba iha publiku.
Ă˜  Iha 29 Fevereiro 2012, Microsoft lansa tan Windows 8 Consumer Preview, versaun beta husi Windows 8, build 8250
Ă˜  Ba dahuluk hahu husi Windows 95, butaun start la mosu ona iha taskbar

§  Windows 10
Ă˜  Windows 10 lansa iha tinan 2015





ESPLIKASAUN KONA-BA ESTRUTURA SISTEMA OPERATIVO WINDOWS

v  FILE SYSTEM WINDOWS NIAN
§  NTFS(New Technology File System)
Ă˜  Hanesan mos ho Setting ba iha asesu(access control) ema nebe mak atu asesu arkivu ida ka diretorio ida
Ă˜  Oinsa user sir abele uza kapasidade hard disk
Ă˜  Iha mos fitur enkripsi, no mos toleransia ba iha falla(fault tolerance)
Ă˜  Fitur sira nebe standar ba iha sistema arkivu hanesan diretori hashing, diretori caching, uzu ba iha atributu diretori, no atributu arkivu nebe NTFS iha

§  FAT(File Allocation Table)
*      Digital Research Disk Operating System (DR-DOS), OpenDOS, FreeDOS, MS-DOS, IBM OS/2 (versaun 1.1, depois muda fali ba HPFS), no Microsoft Windows (to’o Windows Me)
*      Ba Disket, FAT hetan ona estandarizasaun hanesan ECMA-107 no ISO/IEC 293
*      Standar sira ne’e vale de’it ba FAT12 no FAT16 la liu husi suporta naran arkivu nebe naruk, tamba iha parte balun standar naran arkivu nebe naruk iha sistema arkivu FAT iha ona.

v  TIPU SISTEMA ARKIVU NEBE UZA IHA WINDOWS

§  FAT (File Allocation Table)
Ă˜  FAT12
Ă˜  FAT16
Ă˜  FAT32

§  NTFS (New Technology File System)

§  SISTEMA ARKIVU
Ă˜  Metodu armazenamentu arkivu ba iha komputador ka media armazenamentu komputador atu hare ba pozisaun arkivu ne’e rasik
Ă˜  Sistema arkivu hanesan estrutura lojika nebe uza atu regulariza asesu ba dadus nebe iha disku
Ă˜  Sistema arkivu iha parte 2(rua) :
o   Konjuntu arkivu nebe ida-idak nia servisu atu armazena dadus sira nebe iha relasaun
o   Estrutura diretoria nebe organiza no oferese informasaun kona ba arkivu sira hotu iha sistema nia laran
o   Funsaun sistema arkivu ida mak atu fo naran ba arkivu no rai iha media armazenamentu
o   Funsaun seluk mak hanesan konvensaun atu fo naran ba arkivu no rai arkivu ba iha estrutura diretoria.Sistema operasaun hotu iha arkivu sistema rasik atu rai arkivu iha estrutura hierarkia
o   Sistema arkivu hanesan interface nebe liga sistema operasaun ho disku.Wainhira programa hakarak atu le husi hard disk ka media armazenamentu seluk, sistema operasaun sei request sistema arkivu atu loke arkivu nebe husu hela
o   Sistema arkivu sei buka fatin husi arkivu nebe sistema arkivu hakarak atu hili.Wainhira arkivu ne’e hetan ona, sistema arkivu sei le arkivu ne’e depois sei haruka informasaun ba sistema operasaun no ikus bele husi ita(brainware).

v  FAT12
Ă˜  Uza tamaño unidade alokasaun nebe iha limite to’o 12 bit
Ă˜  Hanesan sistema arkivu original husi FAT nebe primeira vez uza iha sistema operasaun MS-DOS
Ă˜  Limite kapasidade to’o 32 MB
Ă˜  Bele iha asesu husi MS-DOS no Sistema Operasaun Windows

v  FAT16
Ă˜  Uza tamaño unidade alokasaun nebe iha limite to’o 16 bit
Ă˜  Limite kapasidade to’o 4 GB
Ă˜  Tamaño unidade alokasaun nebe FAT16 uza depende ba kapasidade partisaun nebe mak hetan format ona
Ă˜  Bele hetan asesu husi MS-DOS (versaun 4.x ba leten) no Sistema Operasaun Windows




v  FAT32
Ă˜  Uza tamaño unidade alokasaun nebe iha limite to’o 32 bit
Ă˜  Limite kapasidade to’o 8 TB
Ă˜  Koñese hahu husi Windows 95 OEM Service Release 2 (Windows 95 OSR2)
Ă˜  Bele asesu husi Sistema Operasaun eseptu Windows 95 (versaun primeiru), Windows NT 3.x no Windows NT 4.0

v  NTFS
Ă˜  Hanesan sistema arkivu nebe dezenvolve husi Microsoft ba iha familia sistema operasaun Windows NT
Ă˜  Iha dezeñu nebe simples maibe iha kbiit liu kompara ho sistema arkivu FAT

v  Fitur sira NTFS nian
Ă˜  Bele regula kuota volume ba user ka konsumidor sira hotu (Disc Quota)
Ă˜  Suporta sistema arkivu enkriptidu (terenkripsi) ho transparansia nebe uza tipu sira ho modelu algoritma nebe enkriptidu ona ba uza geral
Ă˜  Naran arkivu nian ho metode kodigu Unicode (16-bit UCS2) to’o 255 karakter, sistema arkivu FAT sei uza kodigu ANSI (8-bit ASCII)

v  Versaun sira NTFS nian
Ă˜  NTFS versaun 1.0 (Windows NT 3.1)
Ă˜  NTFS versaun 1.1 (Windows NT 3.50)
Ă˜  NTFS versaun 1.2 (Windows NT 4.0)
Ă˜  NTFS versaun 2.0 (Hetan fallansu husi Microsoft)
Ă˜  NTFS versaun 3.0 (Windows 2000)
Ă˜  NTFS versaun 3.1 (Windows XP SP1 no Windows Server 2003)


v  Vantajen no Desvantajen husi Windows

v  Vantajen
Ă˜  User friendly kompara ho sistema operasaun sira seluk
Ă˜  Instalasaun software sei fasil kompara ho instalasaun iha sistema operasaun sira seluk
Ă˜  Software barak mak ho baze Windows
Ă˜  Suporta ba driver nebe barak

Ă˜  Desvantajen
Ă˜  Presu lisensa nebe karun
Ă˜  Komunidade nebe naton liu, tamba closed-source
Ă˜  Virus barak nebe sempre ataka Windows
Ă˜  Sistema seguransa nebe ita sei minimu
Ă˜  Sistema nebe ladun stavel

Ă˜  Sistema Seguransa Windows
Ă˜  Komummente sistema de seguransa windows sei falta kompara ho Sistema Operasaun seluk
Ă˜  Laiha limitasaun ba user atu tama ba Sistema Operasaun Windows (administrator by default)
Ă˜  User ida-idak bele tama ba sistema windows nian (sistema arkivu, registry)
Ă˜  Virus kona lalais

Ă˜  Komponente sira iha sistema
Ă˜  Manajementu Prosesu
Ă˜  Manajementu Memoria principal
Ă˜  Manajementu Secondary-Storage
Ă˜  Manajementu Sistem I/O
Ă˜  Manajementu Arkivu
Ă˜  Sistema protesaun
Ă˜  Redes
Ă˜  Command-Interpreter system

Ă˜  Manajementu prosesu
Prosesu mak kuandu programa ida halao hela ezekusaun. Prosesu ne’e presija rekursu atu halo hotu nia servisu. Fontes ne’e bele hanesan CPU time, memoria, arkivu sira, no ekipamentu I/O.

            Sistema operasaun responsabiliza ba atividade sira nebe relasaun ho manejementu prosesu hanesan :

Ă˜  Realizasaun no hamos ba prosesu nebe user presija ka sistema
Ă˜  Pauza ka kontinua prosesu
Ă˜  Oferese mekanismu ba prosesu sinkronizasaun
Ă˜  Oferese mekanismu ba prosesu komunikasaun
Ă˜  Oferese mekanismu ba atuasaun deadlock



*      SISTEMA OPERATIVO LISENSA KA NON-LISENSA
Windows hanesan sistema operasaun nebe lisensa tamba sistema operasaun ne’e original ka diretu husi kriador sistema operasaun ne’e rasik nebe faan software ne’e, no bele hetan cd nebe original, maibe user nebe ituan tamba folin no presu nebe karun tebes.

Ă˜  Vantajen husi sistema operasaun lisensi :
Ă˜  Tamba windows lisensi, suporta driver hardware mos diak no iha funsaun optimal
Ă˜  Tamba windows lisensi, aplikasaun nebe uza mos professional
Ă˜  Uza barak iha instansia ka kamada komunidade
Ă˜  Ajuda no suporta hotu ba dispozitivu
Ă˜  Desvantajen husi sistema operasaun lisensi :
Ă˜  Windows, ho nia aspetu nebe optimal no bele uzo ho maksimal no iha mos frakeza iha seguransa ba windows ne’e rasik no fraku ho virus.

KATEGORIZASAUN BA SISTEMA OPERATIVO LINUX

v  Jerasaun Linux (Ubuntu)
v  Estrutura Jerasaun Linux
1)      AIX (Advanced Interactive Executive
2)      AU/X (Apple Macintosh Unix)
3)      DG/UX
4)      Domain/X
5)      HP/UX
6)      SINIX
7)      SunOS
8)      ULTRIX
9)      UniCOS
10)  SCO UNIX/XENIX

Ă˜  AIX (Advanced Interactive Executive)
§  Sistema operasaun ne’e dezenvolve husi Interactive System Corp no compaña IBM. Iha nebe sistema operasaun ne’e aplika ba iha komputador IBM PS/2 (IBM AIX PS/2), IBM RT System (IBM AIX RT), RISC System/6000 (IBM AIX RS/6000) no mainframe nebe uza iha arkitektura system/370 (IBM AIX S/370)

Ă˜  AU/X(Apple Macintosh Unix)
§  Versaun ne’e dezenvolve husi compaña Apple Computer ba komputador Apple Macintosh

Ă˜  DG/UX
§  Sistema operasaun ne’e dezenvolve husi Data General ba komputador modelu Data General A ViiON

Ă˜  Domain/X
§  Sistema operasaun ne’e dezenvolve husi Appolo Computer


Ă˜  HP/UX
§  Sistema operasaun ne’e ho baze Unix nebe dezenvolve husi Hewlett Packard relevante ho AT no T Unix System V Release 3.0. HP-UX nebe halo operasaun ba komputador supermini HP 9000 Series 300 no series 800

Ă˜  SINIX
§  Sistema Operasaun ne’e dezenvolve husi compaña Siemens iha Europa no aplika ba produtu MX nia serie

Ă˜  SunOS
§  Sistema operasaun ne’e hanesan juntamentu entre Unix system V no BSD versaun 4.3 ne’e dezenvolve husi Sun Microsystem ba iha produtu komputador nebe ho baze SPARC (Scalable Processor ARChitecture)

Ă˜  ULTRIX
§  Sistema operasaun ne’e dezenvolve husi Digital Equipment Corp nebe ho baze ba BSD 4.3 no Unix system V no AT ho T
§  ULTRIX ne’e halao operasaun ba iha micro-computador VAX, VASC RISC System(DECstation no DECsystem)

Ă˜  UniCOS
§  Sistema operasaun ne’e dezenvolve husi Cray Research, hanesan implementasaun original husi sistema Unix V
§  UniCOS halao operasaun ba iha super-computador Cray X/MP no Cray 1

Ă˜  SCO UNIX/XENIX
§  Versaun ne’e dezenvolve husi Santa Cruz Operation no Microsoft Corp no hanesan Unix primeiru nebe lao iha komputador IBM PC ho baze processor Intel.
§  Agora dadaun SCO Unix V/386 oferese ba komputador baze processor Intel 80386 no SCO Unix ba IBM PS/2

ESPLIKASAUN KONA-BA ESTRUTURA SISTEMA OPERATIVU LINUX

v  SISTEMA ARKIVU BA LINUX
Atu komprede sistema arkivu iha linux, ita tenki komprende konseptu kona-ba sistema arkivu iha linux. Sistema arkivu ne’e hanesan maneira ida oinsa atu halo organizasaun ba arkivu no diretoria iha media armazenamentu ida nia laran (ezemplu hard disk)

1)      Direktori / Partisi
Sistema arkivu iha linux ne’e hanesan mos ho windows, sistema operasaun rua ne’e koñese hotu “root directory”. Iha windows nia laran laiha direktori naran root maibe iha windows wainhira user tama prompt C:/. Root direktori nebe fatin primeiru direktori hotu afilia ba

2)      Linux la koñese ‘Drive C, Drive D’ NST
Iha ne’e mak diferensia lalaok organizasaun arkivu iha linux. Ita bele dehan katak /etc, /boot, dll ne’e hanesan partisaun nebe koñese iha Windows (dalaruma la hanesan. Tamba windows koñese de’it partisaun geral 1 no partisaun extended. Sedangkan iha linux ita bele halo direktori ka partisaun nebe barak.

3)      Tau naran ba arkivu
Sistema tau naran iha linux fleksivel liu. Signifika katak arkivu hotu la presija ekstensaun hanesan iha windows, tamba ida ne’e mak ita nunka hetan arkivu nebe nia ekstensi exe ka com iha linux arkivu aplikasaun iha linux la presija ekstensaun. Ekstensaun arkivu iha linux so vale de’it atu fo funsaun ba arkivu ne’e, ezemplu conf ba arkivu konfigurasaun (ezemplu : named.conf), ekstensaun sh ba arkivu script.

4)      Device = Naran arkivu
Dala ida tan buat nebe interesadu iha linux, device sira hanesan floppy disk, hard disk, CDROM, modem.

v  VANTAJEN HO DESVANTAJEN HUSI LINUX
Ă˜  VANTAJEN
1.      Linux hanesan sistema operasaun nebe livre no abertu.Ho nune’e mak it abele dehan katak, laiha folin lisensa atu hola ka uza linux
2.      Linux fasil atu uza. Uluk, linux hanesan sistema operasaun nebe difisil no hacker sira de’it mak uza. Maibe, agora daudaun vizaun ne’e sala. Linux fasil atu uza no bele dehan hanesan ho windows
3.      Kuaze aplikasaun hotu nebe iha windows, hetan hotu alternativu iha linux atu hetan informasaun nebe favoravel no kompletu kona-ba alternative atu hetan aplikasaun windows iha linux
4.      Seguransa nebe superior kompara ho windows.Ita bele dehan katak kuaze user hotu-hotu kona ona virus, spyware, Trojan, adware, nst. Ida ne’e kuaze la akontese iha linux
5.      Linux ne’e stavel liu kompara ho windows
6.      Linux iha kompatibilidade ba kotuk nebe diak (better backward-compatibility).Dispozitivu (hardware) nebe tuan ona, sei bele lao ho di’ak iha linux

Ă˜  DESVANTAJEN
1.      User barak mak seidauk toman ho linux no sei “Windows minded”. Kazu ida ne’e bele resolve ho treinamentu ka edukasaun ba user atu toman ho linux

Ă˜  Abilidade Sistema Operasaun Linux
1.      Multitasking, programa barak nebe bele halao operasaun dala ida de’it iha tempu nebe hanesan
2.      Multiuser, hare ba user barak ho diak ba aplikasaun hanesan iha tempu hanesan
3.      Multiplataforma, bele lao iha CPU nebe la hanesan, laos de’it intel. Iha versaun linux seluk aliened Intel x86
4.      Baze redes, suporta ba TCP/IP
5.      Multiple Virtual consoles, iha sesaun login balun nebe independente ho console
6.      Linux lisensa ba shared executables, mak se karik iha aplikasaun liu husi ida mak halao operasaun, task hotu bele fahe memoria nebe hanesan. Metodu ne’e hanaran copy-on write pages atu nune’e uzu ba RAM sai efisiente liu tan.
7.      Linux suporta dynamically shared library nebe bele halo ki’ik tamaño programa ida nian


SISTEMA OPERATIVO LISENSA KA NON-LISENSA

Sistema operasaun Linux hanesan sistema operasaun non-lisensa (Open Source) katak kodigu programa nebe abertu no oferese husi dezenvolvidor komummente atu bele aprende, modifika no dezenvolve liu tan no mos bele dissemina no hadia erro (bug) nebe programa ne’e rasik.
Tamba sistema operasaun ne’e copyleft husi UNIX ho ida ne’e nia sai hanesan sistema operasaun open source.


KATEGORIZASAUN BA SISTEMA OPERATIVO MacOS

v  Jerasaun MacOS (Machintosh) :
Ă˜  Macintosh Classic (1984-2001)
·         Primeira versaun Macintosh Classic ne’e markadu ho mudansa usuario sistema de linha commando ba iha sistema operasaun nebe baze grafiku.
·         Sistema operasaun Macintosh foun ne’e aplika sistema multi-tasking ba sistema operasaun ba dala-5
·         Frakeza balun iha versaun ne’e kauza kritika nebe limitadu ba manejementu memoria, limitasaun seguransa ba memoria nebe aproveita, fasil atu mosu konflitu entre ekstensaun sistema operative nebe oferese fitur adisionamentu hanesan redes no selu-seluk tan. Ida ne’e akontese tamba versaun ne’e hanesan versaun primeiru husi dezenvolvimentu Mac OS


Ă˜  Macintosh PowerPC
·         Versaun sistema operasaun iha Mac OS versaun ida ne’e, sistema nebe uza hanesan sistema nebe uza ba Mac OS Classic. Iha fulan Juño 2005 iha konferensia keynote worldwide developers, Steve Jobs informa katak Apple sei halo tranzisaun husi PowerPC ba Processor Intel
·         Iha fulan Janeiro 2006, Apple fo koñese ba mundu kona-ba komputador Mac nebe aproveita processor intel, iMac no MacBook Pro. Depois de fulan ida iha fulan Fevereiru 2006, Apple fila fali ho Mac Mini nebe uza Intel Core Solo no 2 Processor
·         Mac ho baze intel ne’e tama mos ba teknolojia emulasaun nebe hanaran Rosetta.

Ă˜  Macintosh OS X
·         Mac OS X hanesan sistema operasaun nebe ho baze UNIX  nebe ho baze ba sistema NeXTSTEP operasaun no mos uza kodigu ho baze BSD
·         Mac OS iha versaun nebe hanaran versaun servidor no baibain koñese ho Mac OS X Server, depois iha tinan 1999, versaun husi Mac OS x 1.0 tau naran ho versaun beta. Mac OS X hanesan versaun foun husi Mac OS ba komputador MAC nebe primeira vez lansa iha tinan 2001
·         Versaun Mac OS X  ne’e ema balun dehan karakter ‘X’ ne’e hanesan numeru Romawi sanulu iha nebe Mac OS ne’e hanesan versaun ba dala sanulu husi gerasaun kontinuasaun Mac OS nebe ho baze UNIX no uza letra ikus ‘X’ hanesan AIX, IRIX, Linux, Ultrix, Minix no seluk tan
·         Fitur sira no fasilidade nebe aumenta iha versaun Mac OS X  ne’e iha software halao operasaun software hanesan SMTP, SMB, LDAP no DNS. Ne’e halo sistema operasaun nebe interesadu mak nia interface iha nebe hanesan mata dalan ba dezenvolimentu tamaño interface desktop

Ă˜  Mac OS X 10.0.0-Cheetah
·         Mac OS X 10.0.0 (Cheetah) hanesan versaun primeiru husi Mac OS X nebe lansa iha 24 Marsu 2001, iha nia dezenvolvimentu primeiru , versaun ne’e mos tama ba versaun nebe neneik, la kompleksu no nia aplikasaun mos naton de’it. Maibe ho nia kresimentu no nia dezenvolvimentu, versaun ne’e mos oferese aktualizasaun barak husi versaun sira Mac OS sira liuba ne’e. Atualizasaun no mudansa boot, mosu interface nebe foun sistema armazenamentu ba memoria nebe foun

Ă˜  Mac OS X 10.1-Puma
·         Mac OS X 10.1 – Puma hanesan versi foun nebe open source husi Cheetah nebe lansa iha 25 Setembro 2001,  Iha atualizasaun nebe iha versaun Puma mak iha aumentu ba performa no fasil ba velosidade burning CD/DVD, aumentu ba DVD Player no aumenta ba driver printer

Ă˜  Mac OS X 10.2 - Jaguar
·         Hanesan versaun kontinuasaun husi puma nebe lansa iha 23 Agosto 2002. Progresu nebe hatudu husi versaun jaguar maka iha progresu, kompatibilidade, estabilidade no aumentu ba fitur no fasilidade foun sira

Ă˜  Mac OS X 10.3 – Panther
·         Hanesan versaun kontinuasaun husi versaun jaguar nebe lansa iha 24 Outobro 2003 (Tinan ida depois lansamentu Jaguar). Versaun ne’e koñese ho fitur foun nebe barak liu husi fotur 150 inklui mos live search engine iha finder, expose, preview, quick time, textedit no seluk tan.

Ă˜  Mac OS X 10.4 – Tiger
·         Tiger hanesan versaun kontinuasaun husi versaun Panther nebe lansa iha 29 Abril 2005. Versaun ne’e hanesan versaun nebe kleur oituan kompara ho versaun sira seluk, search engine nebe lansa iha versaun ne’e mak Spotlight.

Ă˜  Mac OS X 10.5 – Leopard
·         Leopard hanesan kontinuasaun husi versaun Tiger nebe lansa iha 26 Outubro 2007
·         Versaun Leopard ne’e bele dehan katak hanesan update boot husi Mac OS X lori maizumenus fitur 300 no fasilidades foun. Leopard hanesan versaun ikus nebe suporta PowerPC

Ă˜  Mac OS X 10.6 – Snow Leopard
·         Snow Leopard hanesan versaun kontinuasaun husi versaun leopard nebe lansa iha 28 Agosto 2009. Lansamentu ne’e rasik foka liu ba manutensaun performa atu nune’e bele sai efisiensi no optimal iha aproveitamentu ba iha memoria.
·         Dezenvolvimentu no atualizasaun nebe oferese husi GUI (Graphical User Interface).

Ă˜  Mac OS X 10.7-Lion
·         Lion hanesan versaun foun husi Apple. Primeira vez iha tinan 2010, Apple informa notisia kona-ba sistema operasaun ne’e ba publiku iha seremonia “Back to the Mac”
·         Fitur ka fasilidade hanesan versaun Lion nebe mak gesture control, AirDrop (fitur sharing arkivu entre mac) no seluk tan.

  ESPLIKASAUN KONA-BA ESTRUTURA SISTEMA OPERATIVU Mac OS


v  Vantajen no Desvantajen husi Mac OS
Ă˜  Vantajen
·         Multitasking
·         Bele koñese arkivu ho format windows
·         Interface nebe glossy nune’e diak ba graphic design/multimedia
·         Dokumentu sira nebe iha Mac bele le iha sistema operative seluk, nos mos pelo kontrariu
·         Iha Time Machine nebe bele servisu otomatikamente iha background atu engloba dadus sira user nian atu nune’e labele akontese buat nebe ita la hakarak
·         Iha programa Sherlock nebe laos de’t atu buka arkivu iha hard disk no mos iha rede local maibe mos bele halo aksaun iha internet no mos buka buat ruma bazeia ba keyword
·         Stavel liu
·         Macintosh iha seguransa ba virus, spyware no seluk tan


Ă˜  Desvantajen
·         Presu karun
·         Kapas liu ba graphic designer
·         Mac OS bele uza hamutuk ho sistema operasaun seluk maibe presija programa aument (parallels desktop)
·         Software ladun kompletu
·         Ladun familiar ho aplikasaun gaming


SISTEMA OPERASAUN BA TELEFONE
1.      ANDROID
a.      Difinisaun Android
Android  hanesan sistema  operasaun ida ne’ebe baibain utilaza ou funsionaiha telephone/mobile  android,  tablet , netebook. Android  mos  halo google no system opersaun linux no UNIX.  Android  hahu halo husi Android INC(neebe mak hola husi kompania  Google)
Android  hanesan komunidade  boot  ida no inklui ho aplikasaun sira, aplikasaun sira neebe funsiona iha  android  kuase 70.000 mak hetan husi  android.

b.      Estrutura  Android
1.      Android  versaun  1.1
Iha tinan 2009, google hahu hamosu  Android 1.1.iha Android versaunida nee kompletu kedas ho  aplikasaun sira hanesan estetik,  horas,  voice.  Bele haruka mensagen husi  Gmail no notis-emel.
2.      Android  versaun  1.5 (Cupcake)
Ne’e kria iha fulan maio 2009, google hahu fo sai fila   telephone  ho naran bombit  no utiliza aplikasaun Android no SDk(software development kid) ho  vereaun 1.5(cupcake). Iha Android  versaun ida nee ita bele  hare video no mod  kamera,  hare video iha youtube, hare foto iha picasa, bluetoot A2DP.
3.      Android  versaun  1.6 (Donut)
Donut 1.6  sai iha setembru  2009,  ninia prosesu komesa diak, lahanesan ho versaun uluk, no kawalan  VPN. Iha parte seluk album ita bele hili no hamoos,  kamera, camcorder.
4.      Android  versaun  2.0/1 (Éclair)
Mosu iha 3 dezembro 2009, komesa hahu fali android ho versaun 2.1,  halo hardware lao diak no iha ona google maps 3.1.2. mudansa iha layar no sokongan HTML5, ita bele tau numero kontaktu neebe foun.  No aplikasaun foun sira hanesan iha versaun ida mak shazam, background, WeatherBug  no aplikasaun internet hanesan facebook.
5.      Android  versaun  2.2 (Froyo)
Android versaun ida lansa iha 20 maio 2010. Nia iha mudansa liu fali versaun seluk iha adobe flash10.1,  nia mos integra ona java Script engine neebe utiliza iha google chrome neebe atu loke browse ho lais, pemasangan aplikasaun iha SDcard, wifi.
6.      Android  vrsaun  2.3(Gingerbresad)
Nee lansa iha 6 dezembru 2010, ida komesa aumenta ona game balun, aumenta tan funsaun copy paste, user interface,format video VP8 no WebM, audio(reverb, equalization, headphone  virtualization no bassBoot).
7.      Android versaun 3.1(HoneyComb)
Android versaun ida nee ba deit iha tablet, android versaun ida ninia skrin boot los.  Ninia user interface diferensa no ba deit iha tablet.
8.      Android versaun 4.0 (Ice Cream Sandwich)
Lansa iha19  oktober 2011, iha versaun ida nee hanesan ho ho neycomb maibe ida nee ba smartphone no ita loke nia kode bele leno ho ita nia oin.
9.      Android versaun4.2 (Jelly Bean)
10.  Android versaun 4.4(Kitkat)
Versaun kitkat mosu iha 2013 iha tempu kuase hamutuk ho Nexus 5.
11.  Android versaun 5.0(LolliPop)
Ha versaun ida nee mosu iha tinan 12 novembro 2014, ho ninia tampilam modern no furak ho aplikasaun hanesan Cloud no bele rai data ho efisien.
12.  Android versaun 6.0(Marsmellow)
Iha versaun ida nee, versaun mais foun iha sistema opersai android.
13.  Android versaun7.0(Nougat)
14.  Android versaun 8.0(Oreo)
Iha versaun ida nee ita bolu mos android O, versaun ba dawaluk nian iha sistema operasaun android mobile.

c.       Historia android
Iha tinan 2000, Google  servisu hamutuk ho android INC, iha syaruukat iha Palo Alto California amerika syrikat. Android inc servisu ho google entre Andy Ruben, Rich Miner, Nick sears no Christ White.  Iha momentu neeba android nia funsaun ba iha mobile bimbit.

Iha tinan 2007-2008 produsaun hahu hamosu aplikasaun ho naran bimbit  no  too ikus  google hatene Nexus One. Telephone bimbit halo husi HTC Corporation uutiliza android no hetaniha 2010.
Depois iha tinan 9 de setembro 2008, mosu tan cientista ida halo programa kerjasama ho android ARM holdings, Atheros Communications,   neebe  hamosu husi  Asustek  Compiuter Inc.
Telephone  primeiru  neebe  mosu ho sistema  operasaun android maka HTCDream neebe  fo sai iha 22 outubru 2008.  Iha 2009 iha mundu  telephone ho tipu 18 deit mak utiliza android.

2.      Symbian
a.      Difinisaun  Symbian
Symbian hanesan sistema operasaun  neebe  lao  slivre no nia iha Symbian Ltd no halo husi   mobile. Agora daudauk  Symbian OS  barak mak utiliza husi produtu komuniksaun mobile no produsaun atu halo modifika ba hardware no Symbian OS halo interface programasaun aplikation.
Vantagen  OS  Symbiam nian mak hanesan iha tinan 2007-2010 mak folin liu, tamba seidauk iha seluk atu compete no iha  momentu neeba  Symbian mak tampilam furak  ba smartphone no halo multimedia,  kuase aplikasaun sira neebe mak kompetivel ho symbian bele install hotu.  Symbian nee system operasuan ba Nokia nian no nia tampilan tuir ita nia hakarak.
Desvantagen katak iha tinan hira liu ba, Symbian mos konesidu , maibe  agora la dun barak ona, Symbian konfigura hanesan mos system operasaun komputador no iha tinan 2013 produsaun nokia paradu no la sai tan foun.
b.      Estrutura Symbian
c.       Historia  Symbian
Iha tinan 1980, kompania aumenta  software Psion husi sr. David Potter, produtu husi kompania nee ho naran EPOC. Sistema operasaun ida nee funsiona iha mobile phone. Depois iha tinan 1998 produsaun ida ne’e servisu hamutuk fali ho kompania sira hanesan Nokia,  Ericson Motorola no Psion no halo explorasaun entre PDA no telephone seluler neebe ho naran mak SYMBIAN.

Maibe iha fulan dezembru 2008, kompania nokiahola fali Symbian Ltd, tamba Nokia sai hanesan contributor primeiru ba iha Symbian code, ho razaun katak atu halo publikasuan ba iha Symbian iha OSI no FSF.
Nunee mos iha 11 febreiru 2011, nokia mosu tan system operasaun  foun hanesan Microsoft  nee, ninia tampilam interface hanesan windows phone ba iha smartphone,  iha momentu neeba Symbian mos komesa menus dadauk baiha 39%.

3.      IOS
a.      Difinisaun IOS
IOS hanesan sistema operasaun ida neebe hetan produsaun husi kompania ida neebe  konesidu  hanesan Apple, no IOS dahuluk liu utiliza iha Iphone.  No mos agora bele funsiona ona iha  apple seluk hanesan Ipod Touch, Ipad no Apple tv.
IOS baibain ema bolu Iphone OS, sistema operasaun  ida funsiona deit ba iha Apple hanesan iphone no ipod Touch, iha suporta mos ba iha Ipad no Apple TV no ninia lalaok la hanesan windows phone, microsft no android. Sistema operasaun  Apple fo sai husi Apple INC iha tinan 2007.
Durante iha 12 de setenbru 2012,  App Store ba aplikasaun  IOS nian hamutuk  700.000 aplikasaun. Iha 2012 IOS sae ba 14,9%, no iha juni 2012 sae 65% utiliza IOS.

b.      Estrutura IOS
1.      IOS 1
Iha tinan 2007, ema nia aman ida naran Steve Jobs hetan konesementu dahuluk  no kria IOS versaun dahuluk  ho versaun 1.0 no hanaran Apple no Apple sai Iphone 2G.

2.      IOS 2
Sai iha tinan 2007, ho naran versaun 2.0.versaun ida nee mak halo Iphone sai konesidu, iha versaun nee konesidu ona tamba iha ona aplikasaun barak maka ba sistema opersaun ida no mosu tan iphone  foun iha tinan2008 ho naran 3G iphone.

3.      IOS 3
Apple ida nee mosu perankat Iphone 3GS. Hodi suporta sistema operasaun gerasaun tuir mai ho versaun IOS 3.0. iha sistema operasaun ida nee iha fitur barak mak  suporta  hanesan MMS, Push notification, keyboard landscape, voice note no sst. Sistema operasaun nee mos suporta tiha ona IMAP no Shake to Shuffle.

4.      IOS 4
Iha versaun dahaat nian ou ema bolu iOS 4, nia iha memori neebe kuase boot uituan. No entre sira nee mak fo apoio ultita sking neebe  mak efektive no bateria mos dura/tahan lama, no iha setting hamoris no hamate data seluler, aumenta tan fitur sira iha image nian, playlist ho Passcode.  No entre sistema opersaun sira nee, versaun ida mos mais menus diak.

5.      iOS 5
iha versaun ida nee mos lori fitur neebe mak mais ou menus kapas  iha iOS 5 , ezemplu hanesan iMessage muda an hanesan wainhira ita hasai foto ninia notifikasaun mosu iha parte leten, katak nia bele lee informasaun neebe mak tama.
No iha iOS 5 mos ajuda husi cloud storage, sinkronizasaun, iTunes  liu husi wifi, iha mudansa makaas ba iha iOS 5, katak siri nee hanesan aplikasaun nebe utiliza iha sistema operasaun iOS 5 konesidu husi ninia produsaun seri iha iphone 4.

6.      IOS 6
Iha versaun ida nee, IOS fo sai iha tinan 2012. Iha aplikasaun maps mos iha mudansa ka konesidu. Apple koo atu troka ho apple Maps. Maibe aplikasaun nee uja la diak.
7.      iOS 7
iha versaun ida nee mos, laiha mudansa ba fitur foun.
8.      iOS 8
nia mosu iha tinan 2014, iOS8 mai kedas ho aplikasaun Health. Iha sistema opersaun ida nee, iha mudansa ba iha fitur image nian, suporta mos iCloud Drive, halo activasaun siri liu husi lian/voice.
9.      iOS9
iha ninia naran “Monaarch”, hanesan sistema operasaun ba telefone iha gerasaun dalasia nian, no lansa iha 16 setembro 2015.
10.  iOS 10
iha iOS ida nee sai hanesan sistema operasaun ba iha iPhone no iPad no fo sai iha 3 setembru 2016.
11.  iOS 11
iha versaun ida nee, sistema operasaun ba iha mobile iOS no lansa iha 19 setembru 2017 no mosu tan lock screen no notification center.

c.       Historia iOS
iOS hanesan mos sistema operasaun mobile nian no kria husi Apple rasik, iha tinan 2007 husi matenek nain ida naran Steve Jobs. Iha momentu neeba laos hanaran iOS maibe ninia versaun husi OS X ou hanaran iPhone OS. Versaun iOS hahu husi vrsaun iPhone OS 1.0 no too iha iPhone OS 3.1-3.2.
iha fulan juno 2010 iPhone OS troka ninia naran sai fali iOS neebe fo sai ba iPhone, iPodtouch, iPad  neebe ninia fitur komesa furak no menarik ema nia laran atu uza .

4.      Blackberry
a.      Difinisaun Blackberry
Blackberry Os hanesan mos sistema  operasaun mobile nian, husi kompania Blackberry. Blackberry utiliza iha hanheld kusus ba trackwheel,trackball, no ida foun liu mak trackpad no touchscreen.
Plataforma blackberry dalaruma konesidu tamba apoio husi kompania ida naran email, liuhusii MIDP 1.0 no ikusikus mai mosu subset husi MIDP 2.0, neebe ativo kadas ho nirkabel no kompletu kedas ho mikrosoft exchange, lotus dominio.
b.      Estrutura blackberry
1.      Blackberry versaun 4.5
Sistema operasaun ida nee, blackberry konesidu ho Push email hodi haruka email, iha versaun ida mos la suporta ho touchscreen.
2.      Blackberry versaun 5
Fo sai iha 8 oktober 2008, RIM hahu miriis blackberry ho layar sentu ho ninia naran mak Blackberry Storm.
3.      Blackberry versaun 6
Iha fulan abril 2010 RIM hahu mosu blackberry OS ho versaun 6.0, nia laiha mudansa iha versaun ida maibe iha mudansa deit iha ninia interface.

4.      Blackberry versaun 7
Iha 2 maio 2011, RIM komesa mosu blackberry ho versaun 7, iha versaun ida nee blackberry mosu tan media ida ho naran transfer data.
Pada tanggal 2 Mei 2011, RIM kemudian mengumumkan BlackBerry OS 7. Ini akan dirilis
5.      Blackberry versaun 10
Iha versau 10 nee mak sistema operasaun foun ba iha blackberry iha tinan 28 janeiru 2014. Iha momentu neeba blackberry mos lakon ho sistema operasaun iOS no Android no iha versaun ida mos aplikasaun android nia bele lao iha blackberry versaun 10.

c.       Historia Blackberry
Blackberry hanesan ekipamentus fisiku neebe primeira vez fo sai iha tinan 1997 husi kompania Canada nian neebe ho naran mak Research in montion (RIM), husi matenek nain ida naran Mike Lazaridis, moris iha Turki.
Blackberry mosu iha Indonesia iha tinan 2004 husi kompania operador indosat no kompania starhub. Produtu neebe neebe blackberry simu mak Push e-mail.