Sabtu, 08 Juni 2019

Historia Kona ba Komputador

Historia Kona ba Komputador
Resultado de imagem para Generasi komputadorResultado de imagem para Generasi komputadorResultado de imagem para Generasi komputadorResultado de imagem para Generasi komputador




Saida mak komputador?
Hori uluk kedas, prosesamentu dadus ema halo ona. Ema komesa deskobre ona ekipamentu mekĂ¡niku no eletrĂ³niku atu hodi ajuda ema atu sura no halo prosesamentu dadus atu hetan resultadu lalais liu. Komputador hotuhotu ne'ebe mak ita kaer no haree agora mak hanesan evolusaun ida ne'ebe mak naruk tebes husi deskobrimentu ekipamentu mekĂ¡niku no eletrĂ³niku husi ema sira uluk ninian.

Komputador agora dadaun iha kapasidade ne'ebe mak la'os deit atu sura hanesan matemĂ¡tika baibain, maibe bele uja atu hodi halo tan servicu seluk ne'ebe kompleksu liu tan.

Istoria komputador tuir perĂ­odu ninian :
- MĂ¡kina sura tradisional no kalkulador mekĂ¡nika.
- Komputador jerasaun dahuluk
- Komputador jerasaun daruak
- Komputador jerasaun datoluk
- Komputador jerasaun dahaat
- Komputador jerasaun dalimak

1. Jerasaun komputador dahuluk (1946-1959).

Ho akontesimentu funu mundiĂ¡l daruak, nasaun sira ne'ebe mak involve iha funu ida ne'e esforsu an atu dezenvolve potensia ne'ebe mak komputador iha. 
Ho ida ne'e aumenta orsamentu para atu dezenvolve komputador no atu aselera progresu komputador nian.

(1) Colassus
(2) Mark I
(3) ENIAC
(4) EDVAC
(5) UNIVAC I

KaraterĂ­stika komputador jerasaun dahuluk nian mak hanesan tuir mai ne'e :
·                     Uja tubu vĂ¡kuu/Vacuum tube (komputador iha tempu ne'eba ho tamaño bo'ot deit)
·                     Uja cilindro magnĂ©tiko/magnetic cylinderatu salva ka rai dadus.
·                     Instrusaun operasaun halo ho espesĂ­fiku atu halo servisu ruma.
·                     Komputador ida-idak iha kĂ³digu binerne'ebe mak la hanesan ne'ebe mak ita bolu dehan "lian mĂ¡kina" (machine language). Ho ida ne'e susar oituan atu halo programa iha komputador no limite nia velosidade.

2. Jerasaun komputador daruak (1959­ – 1964)

Stretch no LARC.

MĂ¡kina dahuluk ne'ebe mak utiliza teknolojia foun ida ne'e mak hanesan supercomputador. IBM halo supercomputador dahuluk ho naran Stretch, no Sprery­ Rand halo komputador ho naran LARC. Komputador sira ne'e dezenvolve atu uja ba iha laboratĂ³riu enerjia atĂ´mica nian, bele manipula dadus barak, kapasidade ida ne'ebe mak investigador atĂ´mica sira precisa tebes. MĂ¡kina ida ne'e karu no kompleksu tebes ba necesidade komputasaun negĂ³siu ninian.
Iha deit komputador LARC rua mak monta no uja: ida iha Lawrence Radiation Labs iha Livermore, California, no ida seluk iha US Navy Research and Development Center iha Washington D.C. Komputador jerasaun daruak troka "lian mĂ¡kina" (machine language) ba iha "lian montajem" (assembly language). "Lian montajem" (assembly language) mak hanesan lian ida ne'ebe mak uja abreviatura hodi troka kĂ³digu biner.

Iha inicio tinan 1960, komesa mosu komputador jerasaun daruk ne'ebe mak susesu iha Ă¡rea negĂ³siu nian, iha universidade no mĂ³s iha governu. Komputador jerasaun daruka ne'e totalmente uja tranzistĂ³r. Komputador ida ne'e mĂ³s uja komponente sira ne'ebe bele halo asosiadu ho komputador sira agora nian: impresora, salva ka rai iha disko, memoria, sistema operasaun no mĂ³s programa.


KaraterĂ­stika komputador iha jerasaun daruak :
·                     Tamaño ki'ik tamba uja tranzistĂ³r.
·                     Dezenvolvimentu iha memoria nĂºkleu magnĂ©tiku nian hodi ajuda dezenvolvimentu komputador jerasaun daruak ho tamaño ki'ik, lalais, bele ekonomiza enerjia dukĂ© jerasaun dahuluk.
·                     Troka husi lian mĂ¡kina (machine language) ba iha lian montajem (assembly language).
·                     Mosu lian programasaun COBOL no FORTRAN.
 
3. Komputador jerasaun datoluk (1964­ – 1970).

Maski tranzistĂ³r iha buat barak ne'ebe mak diak liu
tubu vĂ¡kuu/Vacuum tubemaibe tranzistĂ³r hamosu manas maka'as tebes, iha potensia bele estraga parte internal komputador ninian. Fatuk quartzo (quartz rock) mak sei halakon problema ida ne'e. Jack Kilby, enjeñeiru ida husi instrumentu Texas ninian, dezenvolve sirkuito integradu (IC : integrated circuit) iha tinan 1958. Sirkuito integradu (IC) halo kombinasaun entre komponente eletrĂ³niku iha disku silĂ­cio (silicon disc) ki'ik ne'ebe mak halo husi raihenek quartzo (quartz sands).


Depois husi ida ne'e, matenek nain sira konsege hatama komponente barak ba iha Ăºniku chip ida ne'ebe mak ita bolu dehan semikonduktor. Resultadu, komputador ho tamaño ki'ik tan deit tamba komponente hothotu hatama iha chip  ida deit. Progresu seluk husi komputador jerasaun datoluk mak uza sistema operasaun (operating system) ne'ebe mak permiti mĂ¡kina hala'o programa oioin ne'ebe mak lahanesan dala ida deit ho programa principal ida ne'ebe mak halo monitorizasaun no koordena ho memoria komputador ninian.

KaraterĂ­stika komputador iha jerasaun datoluk nian: 
·                     Uza sirkuito integradu (IC : integrated circuit).
·                     Tamaño komputador ki'ik.
·                     Uza sistema operasional.

4. Jerasaun komputador dahaat (1979 - agora).

Depois halo tiha sirkuito integradu (IC : integrated circuit), objetivu dezenvolvimentu sai klaru liu tan, mak hanesan: halo ki'ik liu tan sirkuito no komponenti elĂ©triku. Large Scale Integration (LSI), bele karega atus ba atus komponenti eletrĂ³niku iha chip ida nia laran. Iha tinan 1980, Very Large Scale Integration (VLSI), karega rihun ba rihun komponente iha chip Ăºniku ida mesak. Ultra­Large Scale Integration (ULSI) aumenta nĂºmeru ne'e to'o millaun iha chip ida nia laran. Ho kapasidade aumenta komponenti barak iha chip  ida nia laran atu sai chip ida ne'ebe mak ki'ik liu tan, bele haki’ik tan presu no tamaño komputador nian. Ho ida ne'e bele aumenta poder servisu, eficiensia no confiabilidade.

Chip Intel 4004 ne'ebe mak nia produsaun iha tinan 1971, lori progresu ba iha sirkuito integradu (IC : integrated circuit) ne'ebe mak tau komponenti hotu husi komputador nian (unidade central processamento nian (Central Processing Unit), memoria, dan kontrolador input/output) iha chip ida ne'ebe mak ki'ik tebes.

Antes ne'e, IC ema produz para atu halo servisu espesĂ­fiku liu. Maibe agora, bele produz mikroprosesor ida no halo programasaun para atu bele fo satisfeitu ba buat hotu ne'ebe mak ita hakarak. La kleur deit, ekipamentu uma-kain nian mak hanesan microwave oven, televisaun, no kareta ho electronic fuel injection halo ho mikroprosesor.

Ho dezenvolvimentu komputador hanesan ne'e, fo opurtunidade ba ema baibain mĂ³s atu bele uza komputador. Komputador laos deit ona atu uza iha kompaña bo'ot sira ka servisu fatin deit. Iha tinan 1970 nia klaran, montador komputador oferese komputador ba iha pĂºbliku. Komputador sira ne'e mak ita bolu dehan minikomputer, sira fa'an ho pakotesoftware ne'ebe mak fasil ba ema ne'ebe mak foun ba uza komputador. Software  ne'ebe mak koñesidu iha tempo ne'eba mak programa word processing nospreadsheet. Iha inicio tinan 1980, jogo vĂ­deo (Video game) mak hanesan Atari 2600, dada konsumidores sira nian atensaun ba iha komputador ne'ebe mak avansadu no bele halo programa.

Iha tinan 1981, IBM introdĂºs maneira utilizaPersonal Computer (PC) iha uma, servicu fatin no eskola. NĂºmeru PC ne'ebe mak uza aumenta husi unidade millaun 2 iha tinan 1981 sae to'o unidade millaun 5.5 iha tinan 1982. Depois tinan sanulu, millaun 65 PC mak ema uza ona. Komputador kontinua ho nia evolusaun atu sai hanesan komputador ne'ebe mak ho tamaño ki'ik liu, husi komputador ida ne'ebe mak tau iha meja leten (desktop komputer) sai komputador ida ne'ebe mak bele tau iha pasta laran (laptop), iha mĂ³s komputador ne'ebe mak ita bele kaer ho liman (palmtop).

IBM kompete ho Apple Macintosh iha merkadu komputador nian. Apple Macintosh sai koñesidu tamba halo promosaun sistema grĂ¡fiku iha nia komputador, maibe nia kompetitor seluk sei uza komputador ho base texto. Apple Macintosh mĂ³s mak halo promosaun oinsa atu uza "laho"(mouse).

KaraterĂ­stika komputador iha jerasaun dahaat nian:
·                     Uza LSI, VLSI, ULSI.
·                     Uza mikroprosesor.


Tidak ada komentar:

Posting Komentar